Etnografska kuća – Rebičina kiša

S ciljem očuvanja narodne baštine našeg kraja, Općina Klana je 1994. postala vlasnikom stare trošne Rebičine kiše koja svrsi stanovanja ne služi više od jednog stoljeća. Zgrada se godinama rabila kao gospodarski objekt – u prizemlju je bila staja za stoku, a na katu prostor za sjeno.

Današnja etnografska kuća je prema podacima upisanima u zemljišnoj knjizi od 1881. pa sve do 1994. godine bila u vlasništvu obitelji Šnajdar koja je nosila obiteljski nadimak Rebičini, pa otuda dolazi i naziv Rebičina kiša.

Objekt je izgrađen u primorskom stilu s kamenim stepenicama, svodom i voltama, a unutrašnjost je uređena kako bi predočila nekadašnji način stanovanja. U prizemlju je bila staja za domaće životinje i spremište alata te pribora i opreme za poljoprivredu i šumske radove, a na katu je uređen prostor u kojemu se nalazi kuhinja i spavaća soba s restauriranim autentičnim namještajem i detaljima iz onog doba. Vanjske kamene stepenice i svod počivaju na dvije volte, od kojih jedna služi kao ulaz u prizemlje. Na katu je prostor dimenzija 3,80 x 5,50 m s ognjištem na suprotnom zidu od ulaza. Prostor se opremio predmetima koji su nekad služili svrsi, a očuvali su se sve do danas. Predmete su poklonili mještani Klane.

Prizemlje je istih dimenzija kao i kat, a opremljeno je eksponatima koji su nekad služili u poljodjelstvu, drvodjelstvu i šumarstvu.

Kućica Rebar

U predjelu šume Stara Rebar nalazi se nekoliko stoljeća stara cestarska kućica građena po uzoru na istarski kažun. Danas je kućica s uređenim okolišem jedno od najljepših i zapaženijih mjesta u našoj šumi Prvotno je ovaj objekt služio kao cestarska kuća, no danas obnovitelji imaju na umu jednu sasvim drukčiju namjenu pa  danas kućica ima funkciju odredišta za ljubitelje prirode, te  služi kao sklonište ili odmorište planinarima i ostalim prolaznicima koji vole uživati u šumskim ljepotama. Atraktivnosti toga područja pridonose i udubljenja, tragovi zaprežnih kola na najstarijoj cesti Klana-Paka u neposrednoj blizini kućice koji predstavljaju podsjetnik na prošle dane i na predodžbu o životu naših starih.

Sakralni objekti

Odlukom Konzervatorskog odjela Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture iz Rijeke, sve su crkve na području naše općine proglašene zaštićenim spomenicima kulture.

U Klani su to župna crkva Sv. Jeronima, zavjetna crkva Sv. Roka i crkva Sv. Mihovila na klanjskome groblju, crkva Sv. Nikole u Studeni, crkva Sv. Jurja na Liscu, crkva Bezgriješnog začeća Blažene Djevice Marije u Brezi te crkva Sv. Vincenca u Škalnici.

Bukva ˝Kraljica šume˝ i stari hrastovi

Stara bukva poznata i kao «Kraljica šume», promjera debla oko 120 cm, raste u šumskom predjelu Dletvo/Dlito, neposredno uz šumsku cestu koja vodi od Lisca prema Mlaki i Klani. Skupina vrlo slikovitih hrastova cerova raste uz crkvicu Sv. Nikole u Studeni. Dva cera su osobito impresivnih dimenzija i vjerojatno su jako stari za svoju vrstu – jedan je smješten tik do ceste, a drugi malo podalje prema Studenjskom polju.

Ponor Gotovž 

Ponor Gotovž je zaštićeni geomorfološki spomenik prirode od 1969. godine. Nalazi se 1 km istočno od centra Klane s ulaznim otvorom na 560 m nadmorske visine. U ovaj ponor ponire bujični tok klanjska Ričina, a njegova Izmjerena dubina iznosi 320 m . Gotovž je stepeničasta jama s mnogo manjih i tri veće vertikale, a istražen je samo glavni kanal, dok je više bočnih kanala ostalo neistraženo. Poznat je i u biospeleologiji  zbog životinje «locus typicus», podzemnog kornjaša Typhlotrechus bilimeki clanensis, koji je tu pronađen i opisan.

Obilazak

Do ulaza u ponor nije teško stići skrenemo li ispod nekadašnje vojarne s ceste Klana – Studena u Klanjsko polje i slijedimo li korito bujičnog vodotoka Ričine. Nedaleko uređaja za pročišćavanje otpadnih voda nalazi se ulaz u ponor u obliku okomite pukotine u stijeni na rubu Polja